Vršnjačko nasilje kao društveni problem se nesumnjivo javlja često i kao takav danas postaje sve veći predmet rasprave.
Nažalost, o tom problemu se samo intenzivnije raspravlja kada se dođe do tog traumatskog događaja čije se posledice ne mogu poreći i koje imaju veliki uticaj kako na žrtve tako i na
S druge strane, vršnjačko nasilje nije kao pojam adekvatno shvaćeno uključujući niz oblika ponašanja, od onih koji su dio odrastanja i razvoja (borbe u okviru igara, sukobi, predrasude) do ozbiljnih oblika klasifikovanih kao maloljetnička delinkvencija. Takvo ponašanje, kao i mnogi drugi oblici devijantnog ponašanja, godinama se transformiše u agresivniji oblik, pa su, oboje, i žrtve i počinioci, pogođeni takvim trendom. Prvi su žrtve tj. oni su direktno pogođeni, dok su drugi žrtve zanemarivanja od strane porodice, škole, lokalne zajednice.
Činjenica je da nasilničko ponašanje nije dovoljno proučeno u okviru pedagoških studija, obrazovanje nastavnika i stručno usavršavanje nastavnika, socijalnih radnika, psihologa i zdravstvenih radnika koji se bave mentalnim zdravljem. To je glavni razlog zašto su prosvjetni radnici u vrtićima, pedagozi, učitelji, psiholozi loše pripremljeni da se izbore sa problemom nasilja.
Kao posledica takvog stava pojedinaca, institucija i celokupnog društva, javlja se vršnjačko nasilje. Iako je često rasprostranjeno, obično ostaje skriveno što dovodi do negativnih posledica za žrtve, počinioce i društvo.
Zato, pozivamo sve vas da se u subotu, 28. januara, sa početkom u 18h, uključite u prenos uživo na Instagram profilu @nvo_glas, gdje ćete, u formi podcast-a “Vršnjačko nasilje – trenutni ili trajni problem u društvu”, imati priliku da čujete priču osobe koja je bila žrtva vršnjačkog nasilja i uvidite značaj spoznaje i neskrivanja takvog problema.
Nasilje nikada nije dobro i nikome ne koristi – ni žrtvama ni počiniocima nasilja ni onima koji pasivno sve to posmatraju.