Danas smo u Kolašinu održali jednodnevnu obuku o medijskoj pismenosti i korišćenju društvenih mreža u cilju podizanja eko-svijesti i eko-aktivizma zarad borbe protiv izgradnje mHE Skrbuša, a u sklopu projekta “Halting and Mitigating the Impacts of Hydropower in the Western Balkans” koji realizujemo u saradnji sa NVO Eko tim i uz podršku WWF Adria.
Učesnicima obuke toplu dobrodošlicu poželjela je naša izvršna direktorica, Milica Dedić, dok je obuku vodila Jovana Dedić, ekspertkinja u digitalnom marketingu.
Jovana je obuku započela pitajući učesnike da li povjeruju svakom naslovu koji pročitaju, nakon čega je prezentovala mnoge primjere lažnih vijesti. Učesnici su na obuci imali priliku da saznaju da čovjek utroši 30% svog vremena u toku jednog dana konzumirajući medije.
Jovana je u toku prvog dijela obuke učesnike upoznala sa definicijom medijske pismenosti, kao i sa svim oblicima manipulacija, načinima prepoznavanja lažnih medija, nastankom naziva “žuta štampa”, načinima ocjenjivanja medijskih poruka, načinima prepoznavanja kredibilnog medija, načinima provjeravanja vlasništva medija i njihovoj nezavisnosti od uticaja političkih partija i stvaranju profita.
Dedić je istakla da je najbolji servis za detaljnu pretragu vlasničkih podataka Domaintools na kojem je osnovna pretraga besplatna, dok detaljna pretraga zahtijeva pretplatu. Takođe, kazala je da postoje mnogi slični besplatni servisi koji pružaju osnovne podatke o domenu koji nas zanima (whois.com, who.is itd.).
Na obuci se govorilo i o postojanju platformi putem kojih se brzo i lako može provjeriti vjerodostojnost informacija i utvrditi stvarni cilj i svrha plasiranja određenih medijskih sadržaja.
Kod nas I u regionu najpoznatije su sledeće takve platforme:
- raskrinkavanje.me/.rs/.ba
- DFC – Digitalni forenzički centar dfcme.me
- faktorgraf.hr
- istinomer.rs/ba
- faktoje.al
a u svijetu su to:
- politifact.com
- fackcheck.org
- flackcheck.org
- snopes.com
Učesnici su došli i do saznanja da konzumacija medijskog sadržaja može postati konstruktivnija ukoliko primijene sledeće vještine:
- PRISTUPANJE
- ANALIZA
- OCJENJIVANJE
- KREIRANJE
- DJELOVANJE
kao i da vještine medijske pismenosti mogu biti:
- Tehničke (sposobnost pristupa medijima),
- Kritičke (razumijevanje medijskih sadržaja, sposobnost njihova tumačenja i kritičkog vrednovanja),
- Praktične (sposobnost stvaranja medijskih poruka).
Prvi dio obuke završen je upoznavanjem učesnika sa pozitivnim uticajem poznavanja medijske pismenosti kao što su: razvijanje kritičkog razmišljanja, razumijevanje poruke koju mediji prenose, identifikacija medijske strategije, prepoznavanje vlasnika medija, tehnika uvjeravanja, prepoznavanje lažne vijesti, kreiranje i distribucija vlastitih poruka, jer medijska pismenost ne znači “ne gledaj” već “vrlo pažljivo gledaj”.
U toku drugog dijela obuke, Jovana je učesnike upoznala sa načinom korištenja društvenih mreža, kao vrlo moćnih medija u današnje vrijeme, a u cilju podizanja eko-svijesti i eko-aktivizma.
U Crnoj Gori, prema anketi Uprave za statistiku (MONSTAT), aktivnosti koje su ispitanici najčešće preduzimali putem interneta u privatne svrhe, u posljednja tri mjeseca, su telefoniranje putem interneta/video razgovori (97,1%), korišćenje društvenih mreža (86,8%), dok je 80,2% njih saopštilo da je čitalo ili preuzimalo online novine ili časopise. Jovana je ukazala na pogodnosti korišćenja društvenih mreža, kao što je uvid u detaljnu statistiku o broju pratilaca, klikova, pregleda, dijeljenja, na osnovu čega znamo do kolikog broja ljudi je naša ekološka poruka dospjela.
Ulogu društvenih mreža u povećanju građanske odgovornosti prepoznali su predstavnici civilnog sektora koji ovim putem ostvaruju značajan obim komunikacije sa građanima. Dedić je učesnike obuke upoznala sa načinima inspirisanja i podsticanja korisnika društvenih mreža da razmišljaju “zeleno”, u šta spada kreiranje profila na Facebook-u, Instagram-u, Twitter-u, Tik-Tok-u na kojima je potrebno plasirati edukativni sadržaj, alarmantne podatke, zanimljivosti, infografike i video zapise.
Takođe, kako je Dedić kazala, potrebno je angažovati adekvatan profil influensera ili eko aktivista koji bi se uključili u podizanje svijesti o određenom problemu, koristiti hashtag-ove i organizovati nagradne kvizove. Nakon toga, Dedić je navela pozitivne primjere drugih organizacija kao što su NVO Ozon, Bašta Ekologika, NVO Green Home, Agencija za zaštitu životne sredine, Udruženje ljubitelja Gorice i prirode i mnoge druge.
Obuka je zavšena dolaskom do zaključka da iako je put do ostvarenja cilja naše borbe protiv izgradnje mHE Skrbuša zahtjevan i dug, mi kao pojedinci smo ti koji su dužni da naprave korake ka zaštiti i očuvanju rijeke i same Crne Gore kao ekološke države.
Good post. I learn something new and challenging on sites I stumbleupon everyday. Its always interesting to read articles from other authors and practice something from other sites.