U okviru trodnevne radionice “Medijska pismenost u svijetlu političke participacije i angažovanja u demokratskim procesima” koju smo realizovali u periodu od 9. do 11. decembra u prostorijama Omladinskog centra Podgorica, učesnici su imali priliku da usvojena saznanja primijene u praktičnom radu.

Svi mediji se bore za našu pažnju. Neki to čine kvalitetnim pričama, a neki manipulativnim taktikama koje nemaju mnogo veze s novinarstvom. Postoji cijeli “ekosistem” lažnih medija koji svakodnevno niču na internetu. Njihov biznis model se svodi na postavljanje oglasa, preuzimanje sadržaja iz drugih medija uz klikbejt naslove, izmišljanje “ekskluzivnih vijesti” i njihovo promovisanje na društvenim mrežama. Sa druge strane, neki anonimni “mediji” nastaju sa ciljem da posluže kao glas političkih stranaka ili drugih interesnih grupa.

Informacije koje dolaze iz takvih izvora najčešće nisu ni tačne ni pouzdane. Stoga je važno razlikovati stvarne medije, koji stoje iza svog rada i ulažu resurse u svoje izvještaje, od stranica koje se samo “maskiraju” u medije. Naravno, nisu sve dezinformacije produkt anonimnosti i novih tehnologija: legitimni mediji su takođe podložni političkim uticajima, manipulacijama i senzacionalizmu, te među njima postoje manje i više kvalitetni izvori informacija, koje je takođe važno znati razlikovati i prepoznati.

Predmet proučavanja medijske pismenosti su potencijalno štetni medijski sadržaji (nasilje, reklame, stereotipi ili pornografija), uticaji medija i štetnih sadržaja, regulacija i samoregulacija (konvencije, nacionalni zakoni i etički kodeksi novinara i oglašivača), te nove tehnologije i njihova društvena uloga. To obuhvata industrijalizaciju informacija, zabave i kulture, interaktivnu komunikaciju, nove medijske žanrove poput bloga itd.

Značaj medijske pismenosti ponajprije se ogleda u uticaju medija na glavne demokratske procese. Za demokratsko učešće građana potrebne su vještine kritičkog mišljenja i samoizražavanja.

Medijska pismenost omogućava prvenstveno djeci, budućim građanima – političke odabire, shvatanje političkog diskursa i učestvovanje u njemu. Time će i kao punoljetni, medijski pismeni, dobro obaviješteni građani donositi samostalne odluke o demokratskom izbornom procesu.

Medijska pismenost je neophodna da bismo razumjeli/prepoznali:

  • kako medijske poruke utiču na kreiranje javnog mnjenja/ličnih stavova
  • ko kreira medijske poruke
  • koje stavove nameću kreatori medijskih poruka
  • mehanizme manipulacije
  • dio priče koja nije ispričana
  • medijsku poruku na osnovu sopstvenih stavova i vrijednosti.

Da bi se medijska poruka analizirala, podjednako je važno biti kako u ulozi kreatora poruke, tako i u ulozi konzumenta/publike.

Vizuelni elementi kao što su ugao kamere, kompozicija, govor tijela i slično u velikoj mjeri utiču na smisao i značenje medijske poruke, a samim tim i način na koji mi doživljavamo tu poruku.

Različiti ljudi medije i medijski sadržaj doživljavaju na različite načine. Publika je veoma važan segment medijske poruke. Nerijetko se jasno određuje ciljna grupa, odnosno publika nekog sadržaja.

Naše različitosti utiču na naša različita razumijevanja medija i medijskih poruka. Jasno je da dvije potpuno različite osobe mogu konzumirati istu medijsku poruku a interpretirati je na drugačiji način.

Medijsku poruku koja nam se plasira je neko pomno pripremio, selektovao i kreirao. Kreatori medijskih poruka od niza događaja odabiru samo neke, zatim biraju formu kojom će ih prezentovati.

Nakon usvojenog znanja, učesnici su dobili priliku da „prepričaju“ dešavanja sa videa u nastavku ali na različite načine tj. iz različitih uglova – ugla desničarskih partija, zaštitnika ljudskih prava i „zelenih“ partija – eko-aktivista.

Timovi „desničarska partija“ i „eko-aktivisti“ su odradili sjajan posao koji sa zadovoljstvom dijelimo sa vama.

Da li bi vi povjerovali jednom ovakvom tekstu i zašto?

Trodnevna radionica “Medijska pismenost u svijetlu političke participacije i angažovanja u demokratskim procesima” je aktivnost Erasmus+ projekta “Critical thinking and participation as a foundation of democracy in Europe” (Kritičko mišljenje i participacija kao temelj demokratije u Evropi”) koji finansira Evropska komisija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave Crne Gore.

Pomenuti projekat sprovodi Youth Power u partnerstvu sa Udrugom Ringišpil 8 / Association Carousel 8 i našom organizacijom.

2 Replies to ““Prljavština našeg lijepog mora” – “Crna sezona””

  1. Thank you for the auspicious writeup. It actually used to be a leisure account it.

    Look complicated to far introduced agreeable from you!
    By the way, how could we keep up a correspondence?

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *